MZ Kiseljak (Tuzla): Priroda, zajednica i potencijal razvoja

Mjesna zajednica Kiseljak nalazi se na području Grada Tuzle, oko 12 km od centra grada, uz obalu jezera Modrac — najveće vještačke akumulacije u BiH, koja se prostire na oko 17 km². Kiseljak je jedina MZ Grada Tuzle koja zauzima dio obale ovog jezera, a ukupna površina MZ iznosi 346 ha. Jezero predstavlja veliki potencijal, ne samo za snabdijevanje industrijskih postrojenja vodom i navodnjavanje, već i kao idealno mjesto za razvoj turizma i rekreacije.

Zajednicu karakterišu bogati prirodni resursi: obala jezera, šumski predjeli i poljoprivredno zemljište, te prirodno izvorište mineralne vode „Kiseljak" — dio prirodne baštine koji se svojevremeno flaširala u pogonima Tuzlanske pivare i koji je godinama bio mjesto okupljanja lokalnog stanovništva. Blizina jezera, šumski predjeli i prirodni resursi čine Kiseljak prostorom velikog potencijala za razvoj agroturizma, rekreativnih sadržaja i održivih lokalnih inicijativa.

Do 1992. godine zajednica je bila poznato turističko i izletišno mjesto, od čega je najviše domaćinstava i živjelo. Uslijed zanemarivanja od strane vlasti, prirodni resursi su zapušteni i ugroženi, a infrastruktura devastirana. Danas zajednicu obilježavaju ozbiljni ekološki problemi: zagađenje vode, zraka i tla, neizgrađena kanalizaciona mreža zbog koje kanalizacija u pojedinim naseljima ističe na put, poplave pri manjim kišama, te nekontrolisane deponije smeća. Prema procjeni JKP Komunalac, oko 50% stanovnika plaća komunalne usluge odvoza smeća, dok ostatak čine uglavnom socijalno ugrožene kategorije.

Slika

Na nivou nadležnih institucija — Grada Tuzle i ministarstava — postoje zakonske odredbe koje regulišu pitanja od interesa za MZ Kiseljak, poput tretmana otpada, formiranja nekontrolisanih deponija i sanacije puteva. Međutim, zbog nedovoljne pažnje lokalnih vlasti, ovaj dio grada se zapostavlja i potrebno je vršiti stalni pritisak kako bi se zakoni primjenjivali.

U MZ Kiseljak živi oko 3.194 stanovnika prema popisu iz 2013. godine, s tendencijom smanjenja broja stanovnika, prvenstveno zbog odlaska pojedinaca i porodica u inostranstvo. Zajednica je multietična — Bošnjaci čine oko 57%, Hrvati 25%, a Romi 12% stanovništva. Kod mlađeg stanovništva prisutan je trend napuštanja BiH radi zaposlenja, posebno kod Hrvata koji lakše dolaze do posla u inostranstvu. U zajednici ostaju stariji, te mladi i porodice koje se teže snalaze i teže su zapošljive.

Zajednica se suočava s visokom stopom nezaposlenosti i siromaštva. Samo mali dio stanovnika angažovan je u formalnom radnom odnosu izvan zajednice. U naselju nije razvijen poduzetnički ambijent — postoji samo jedan mali poslovni subjekt. Dio stanovništva posjeduje želju za samozapošljavanjem, ali često izostaju resursi i kapaciteti, zbog čega se radni angažmani uglavnom svode na manje poljoprivredne djelatnosti poput uzgoja povrća, peradi i sitne stoke, primarno za vlastite potrebe.

Posebno je ugrožena romska zajednica. Podaci iz socijalne karte romskog naselja iz 2017. godine pokazuju da od 232 radno sposobne osobe, samo njih 10 (4,4%) ima status zaposlenog lica. 33% porodica preživljava sakupljanjem sekundarnih sirovina, a 31% radom na dnevnicu. Bez ikakvog obrazovanja je 121 osoba, odnosno 51,3%, a prosjek obrazovanja kod onih koji ga imaju je osnovno, što ovu kategoriju čini teško zapošljivom.

Jedina formalna obrazovna institucija u MZ Kiseljak je OŠ „Kiseljak", nakon koje učenici nastavak obrazovanja mogu potražiti u Tuzli, udaljenoj 12 km. Zbog lošeg materijalnog stanja romskih porodica, djeca nisu u mogućnosti plaćati troškove prijevoza, što je čest uzrok napuštanja srednjoškolskog obrazovanja. Škola se suočava s brojnim poteškoćama uzrokovanim siromaštvom učenika, razlikama u higijenskim navikama i otežanom saradnjom s roditeljima, posebno iz romske zajednice. Od ukupno 187 učenika, 43% je romske nacionalnosti. Nizak obrazovni nivo često je rezultat generacijskog prenosa stilova života — roditelji često ne vide svrhu obrazovanja i ne smatraju ga obavezom.

U zajednici ne postoje prilike za dodatno obrazovanje ili programe cjeloživotnog učenja koji bi jačali kompetencije za zapošljivost. Takvi programi postoje u malom broju na nivou grada, ali su skupi, nepristupačni i neosjetljivi za ranjive kategorije stanovništva koje, uslijed dugogodišnje izolovanosti, nemaju motivaciju da naprave prvi korak.

Sve to doprinosi ambijentu besperspektivnosti koji, uz geografsku odsjećenost od grada, stvara pogodno tlo za razvoj patoloških pojava. Prema evidenciji pedagoške radionice, u posljednjim godinama primjetan je porast bolesti ovisnosti kod sve mlađih uzrasta, eksperimentiranje s drogama i kockom, učestale tuče te nasilje u porodici.

Unatoč svim izazovima, civilno društvo u zajednici postoji i razvija se. Trenutno djeluje 8 aktivnih građanskih grupa koje okupljaju mještane s različitim interesima — mlade, penzionere, žene, sportska i poljoprivredna udruženja. Grupe komuniciraju kroz lokalnu grupu za razvoj, ali zbog duboko ukorijenjenih podjela u društvu još uvijek nedostaje znanja, kapaciteta i međusobnog povjerenja za sistematično zajedničko djelovanje. Još uvijek nisu dovoljno razvijene da bi vodile zagovaračke procese prema vlastima i inzistirale na provođenju propisa bitnih za razvoj održive zajednice.

Građani MZ Kiseljak zajedno su s organizacijama i institucijama razvili strateški plan razvoja zajednice za period od 10 godina, koji u poseban fokus stavlja zaštitu prirodnih resursa i njihovo stavljanje u svrhu razvoja turizma. Upravo ti potencijali i inicijative predstavljaju važan temelj za buduće aktivnosti u okviru projekta „Zelene zajednice", s ciljem unapređenja kvaliteta života i očuvanja prirodnog okruženja.

0 0

Projekat Zelene zajednice

Partnerstvo za pravednu tranziciju zajednice

Cilj projekta je pravedna zelena tranzicija — zaštita okoliša, održivi ekonomski razvoj i aktivno učešće građana, posebno žena, mladih i romske zajednice. MZ Kiseljak se godinama suočava s ekološkim izazovima poput zagađenja vode, zraka i tla, kao i društvenim problemima — siromaštvom, nezaposlenošću i migracijom mladih. Područje se nalazi uz akumulacijsko jezero Modrac, važan vodni resurs Tuzlanskog kantona, što dodatno naglašava potrebu za održivim upravljanjem prirodnim resursima. Kroz partnerstvo lokalnih vlasti, civilnog društva i privatnog sektora, projekat će rezultirati akcionim planom za zelenu transformaciju Kiseljaka, primjenjivim i u drugim zajednicama.