Društveni centar u Kiseljaku postao je jedno od najvažnijih mjesta okupljanja i saradnje građana ove mjesne zajednice.

Od svog otvaranja u junu 2019. godine, Centar predstavlja prostor u kojem svaki građanin ima priliku učestvovati u privrednim, društvenim, kulturnim i edukativnim aktivnostima koje doprinose razvoju zajednice i poboljšanju kvaliteta života.

Aktivnosti koje se organizuju u Društvenom centru usmjerene su na uključivanje građana u rješavanje problema i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. Ideja vodilja rada Centra jeste da svaka osoba ima svoje mjesto u zajednici i da može biti dio rješenja za izazove sa kojima se lokalna zajednica suočava. Upravo zbog toga Centar kontinuirano promoviše aktivno građanstvo, solidarnost i međusobnu podršku.

Poseban značaj rada Centra ogleda se u podršci socijalno ugroženim kategorijama stanovništva, posebno romskoj populaciji, koja u Mjesnoj zajednici Kiseljak čini značajan dio stanovništva. U Centru redovno borave socijalni radnici i romski medijatori koji pomažu građanima u pristupu informacijama i ostvarivanju prava iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite. Zahvaljujući ovoj podršci poboljšana je komunikacija između građana i institucija, a osobama u potrebi olakšan je pristup različitim socijalnim uslugama.

Iako je period od 2021. do 2023. godine obilježen izazovima, prvenstveno pandemijom Covid-19 i zabranama okupljanja, aktivnosti Centra nisu stagnirale. Naprotiv, broj realizovanih aktivnosti i broj korisnika čak je premašio očekivanja iz prethodnog strateškog plana za period 2019–2021. Ovi rezultati potvrđuju da Društveni centar Kiseljak uspješno odgovara na potrebe građana i da je postao važan stub društvenog života u zajednici.

Centar danas koriste brojne institucije, organizacije i neformalne grupe. U njegovim prostorijama djeluju kancelarija mjesne zajednice, matični ured, savjetovalište Centra za socijalni rad, ali i brojna udruženja i organizacije civilnog društva. Udruženje penzionera okuplja svoje članove, organizuju se edukacije, sastanci građanskih inicijativa, kao i radionice za žene i mlade.

Posebnu pažnju Centar posvećuje obrazovanju djece i mladih. Tokom školske godine organizuje se dopunska nastava za učenike koji imaju poteškoće u učenju, a mnogi učenici upravo u Centru pronalaze podršku u savladavanju školskih obaveza. Djeci je na raspolaganju i Biblioteka igračaka, koja omogućava najmlađima da kroz zabavno-edukativne radionice razvijaju kreativnost i socijalne vještine, dok Biblioteka knjiga sa više od 1300 naslova nudi besplatno posuđivanje literature, posebno korisne za školarce. 

Pored toga, organizuju se brojni kursevi i edukacije neformalnog obrazovanja, poput kurseva stranih jezika, informatike, web dizajna, kuhanja i slastičarstva, kao i treninga za unapređenje komunikacijskih vještina i pripremu za tržište rada. Ove aktivnosti omogućavaju građanima da steknu nova znanja i vještine te povećaju svoje mogućnosti zapošljavanja.

Društveni centar je također prostor koji podstiče društvenu koheziju i solidarnost. U njemu se organizuju radionice za žene, kulturne aktivnosti, obilježavanje značajnih datuma, kao i probe i predstave dramskog kluba mladih. Takve aktivnosti doprinose jačanju međusobnog povjerenja među građanima i stvaranju osjećaja zajedništva. Ipak, Centar se suočava i sa određenim izazovima. Posljednjih godina primjetan je smanjen interes mladih za volontiranje i učešće u aktivnostima, kao i odlazak mladih iz zajednice. Uz to, pojedina udruženja su prestala sa radom, a postavlja se i pitanje dugoročne finansijske održivosti Centra. Jedan od značajnih izazova u narednom periodu jeste i pitanje samoodrživosti Centra, odnosno pronalazak dugoročnog modela finansiranja koji bi omogućio stabilan i kontinuiran rad ove važne institucije u zajednici. Kako bi se osigurao kontinuitet rada i dalji razvoj, planirana je izrada novog strateškog plana za period 2026–2030. Ovim dokumentom definisat će se buduća namjena Centra, potrebe korisnika i modeli finansiranja koji će omogućiti njegovu dugoročnu održivost. Uprkos izazovima, Društveni centar Kiseljak ostaje primjer kako jedan zajednički prostor može postati pokretač pozitivnih promjena. Kroz saradnju građana, institucija i organizacija civilnog društva, Centar nastavlja graditi zajednicu u kojoj su solidarnost, znanje i međusobna podrška temelj razvoja.

Uprkos izazovima, Društveni centar Kiseljak ostaje primjer kako jedan zajednički prostor može postati pokretač pozitivnih promjena. Kroz saradnju građana, institucija i organizacija civilnog društva, Centar nastavlja graditi zajednicu u kojoj su solidarnost, znanje i međusobna podrška temelj razvoja.

Društveni centar Kiseljak je izgrađen je u sklopu projekta „Razvoj zajednice Kiseljak sa posebnim akcentom na uključivanje Roma“ kojeg je implementirala Fondacija tuzlanske zajednice uz podršku Grada Tuzle i finansijsku podršku Njemačkog ministarstva za ekonomski razvoj i saradnju (BMZ) i Freudenberg fondacije.