Priča o razvoju agroturizma na području MZ Kiseljak sve više dobija svoje konkretne obrise kroz ljude koji su odlučili ostati na svom zemljištu, raditi i vjerovati da domaći proizvod i zajedništvo mogu postati pokretač razvoja cijele zajednice. Jedan od njih je i Jasmin Palavrić, dugogodišnji poljoprivredni proizvođač i predsjednik Udruženja Farmer, koji zajedno sa svojom porodicom već godinama obrađuje zemlju i proizvodi hranu na Kiseljaku.
“Poljoprivredna proizvodnja je jako zahtjevna. Živimo sa godišnjim dobima, pratimo agrorokove i gledamo da ono što proizvodimo bude proizvedeno na najbolji mogući način”, kaže Palavrić dok pokazuje imanje na kojem danas uzgajaju kukuruz, pšenicu, ječam, krompir i povrće.
Iako prate nove tehnologije i koriste savremene hibride, na ovom imanju i dalje posebno mjesto imaju autohtone sorte i tradicionalna proizvodnja.
“Autohtone sorte daju kvalitetne proizvode, a uz kvalitetnu obradu dobijete i količinu”, ističe Palavrić.
Upravo u toj kombinaciji tradicije, znanja i prirodnih resursa mnogi vide budućnost Kiseljaka. Ova mjesna zajednica raspolaže kvalitetnim poljoprivrednim zemljištem, vodom, iskustvom starijih generacija, ali i mladim ljudima koji žele ostati i raditi.
Uključiti cijelu zajednicu
“Naš cilj ovdje u Kiseljaku je da prije svega iskoristimo zemljište koje imamo. Imamo mnogo kvalitetne zemlje, imamo pristup vodi i imamo ljude – i mlade i starije, sa iskustvom i znanjem”, poručuje Palavrić.
Razvoj agroturizma na ovom području ima veliki potencijal, a lokalni proizvodi i porodična domaćinstva bi mogli biti okosnica buduće turističke ponude ovog kraja. Uz zajedničko djelovanje proizvođača, brendiranje domaćih proizvoda i stvaranje autentične lokalne ponude moguće je povezati poljoprivredu, turizam i tradiciju ovog područja. Među proizvodima koji već sada imaju potencijal da postanu prepoznatljiv simbol ovog kraja izdvajaju se krompir visokog kvaliteta, pčelinji proizvodi, domaće prerađevine od voća, brašno mljeveno na vodenici, ali i plantaže lješnjaka i ribnjaci koji bi uz dodatno uređenje mogli postati dio turističke ponude.
Već postoje domaćinstva koja imaju proizvode prepoznate po kvaliteti, a cilj je da se kroz naredni period ta ponuda dodatno razvije i poveže u jednu prepoznatljivu lokalnu priču. Međutim, za ozbiljan razvoj agroturizma na ovom području neophodno je uključiti cjelokupnu zajednicu, vladin i nevladin sektor, koji bi zajedno imali snage riješiti najveće prepreke za postizanje cilja.
O tome je bilo riječi tokom nedavno održanog foruma pod nazivom „Mogućnosti za razvoj agroturizma u Regiji jezera Modrac“. Kiseljak raspolaže resursima, ljudima i potencijalom za razvoj lokalnih proizvoda i agroturizma, ali su za konkretan iskorak potrebni jasni koraci, podrška i stručno vođenje, zaključeno je.
“MZ Kiseljak i Regija jezera Modrac ne treba posmatrati ni kao prostor bez razvojne perspektive, ni kao područje već spremno za turističku transformaciju. Riječ je o prostoru koji ima potencijal, ali mu je potreban strukturiran i dugoročan pristup”, naglasio je tom prilikom ekonomski stručnjak Bahrija Umihanić.
Potrebna jaka podrška
Iako Regija jezera Modrac ima autentične resurse i ljudski potencijal, potrebno ih usmjeriti ka tržišno održivoj ponudi. Lokalni proizvođači su tokom foruma naglasili da im je, osim promocije, potrebna i podrška u plasmanu proizvoda, kao i u procesu registracije i prijave djelatnosti.
Da bi priča o agroturizmu zaživjela, osim poboljšanja uslova života na ovom području, neophodna je i stalna stručna podrška. Zato će u narednom periodu biti organizovane edukacije koje će za lokalne proizvođače organizovati Fondacije tuzlanske zajednice i Centar za ekologiju i energiju. Planirano je i da najmanje pet proizvođača bude finansijski podržano.
“U okviru ovog projekta će biti dodatne aktivnosti, edukacije građana, pilot projekti, ekološke inicijative, puno različitih aktivnosti, posjeta sličnim regijama koja treba da nam posluži kao inspiracija I motivacija, ali glavni cilj za ove dvije godine je da se napravi četvorogodišnji projekat kroz koji bismo molgi povući ozbiljna finansijska sredstva”, istakla je tokom Foruma Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju.
Sam projekat “Zelene zajednice: partnerstvo za pravednu tranziciju – ekonomski, okolišni i društveni razvoj”, koji implementira Fondacija tuzlanske zajednice u saradnji sa Centrom za ekologiju i energiju, uz podršku Njemačkog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) i Freudenberg fondacije, usmjeren je na pružanje snažne podrške razvoju Kiseljaka i ljudima koji žele da svoju zajednicu pretvore u pozitivan primjer koji bi mogli slijediti i drugi.
